Article on other languages:
- Naamval
- Падеж_(граматика)
- Padež
- Cas_gramatical
- Дожар
- Mluvnický_pád
- Падеж
- Kasus
- Kasus
- Grammatical_case
- Gramatika_kazo
- Caso_(gramática)
- Sija
- Føll
- Cas
- Caso_gramatical
- יחסה
- Pad_(gramatika)
- Eset
- Kasus_gramatis
- Fall_(málfræði)
- Caso_(grammatica)
- 格
- Linksnis
- Падеж
- Naamval
- Kasus
- Kasus
- Przypadek
- Caso_gramatical
- Caz_(gramatică)
- Падеж
- Падеж
- Kasus
- Відмінок
- 格_(语法)
 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
 Ovo je glavno značenje pojma Padež. Za naselje u općini Kolašin, Crna Gora, pogledajte Padež (Kolašin, Crna Gora). |
Padež je morfološka kategorija koja u mnogim jezicima izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice.
Riječ padež u svezi je s osnovom glagola padati i nastala je prevodom latinske riječi casus (padanje). Na taj je način zasnovana i riječ deklinacija (sklanjanje), tj. zamjenjivanje jednog oblika drugim. Na latinskom declinare znači udaljavati se, otklanjati. Stari su gramatičari zamišljali da se oblici udaljavaju jedni od drugih.
Hrvatski jezik se tradicionalno opisuje kao jezik sa 7 padeža; neki jezici imaju manje padeža od hrvatskog, drugi mnogo više: engleski jezik ima 2 ili 3, dok finski jezik ima 15 padeža.
Sadržaj |
Morfološki i apstraktni padež
Izraz padež u tradicionalnim deskriptivnim gramatikama pojedinih jezika uglavnom se upotrebljava kada se misli na morfološki padež, deklinacijski oblik riječi koji označava službu ili odnose imenske riječi (imenice, pridjeva, zamjenice, broja) u rečenici. Prema tome za jezike koji nemaju razvijenu morfologiju, poput engleskog, kaže se da imaju malo ili uopće nemaju padeža.
U nekim se suvremenijim teorijama, međutim, pretpostavlja da u svim jezicima postoje tzv. apstraktni padeži, koji su izraženi na razne načine – morfološki, sintaktički (primjerice redom riječi ili prijedlogom) ili kako drugačije. Pritom se na jedan način može izraziti nekoliko apstraktnih padeža.
U standardnom hrvatskom jeziku tako tradicionalne gramatike navode sedam morfoloških padeža. Od toga se dativ od lokativa razlikuje samo naglaskom i to samo kod veoma malog broja riječi, npr. dativ jd. grâdu, lokativ jd. grádu. Jasnije se lokativ od dativa razlikuje po prijedlozima s kojima se redovito koristi: na, o, po, pri, prema i u. Moglo bi se reći i da se po prijedlozima u hrvatskom razlikuje i komitativ od instrumentala te ablativ od genitiva (riječ je o apstraktnim padežima):
- Pišem olovkom. (instrumental)
- Razgovaram s prijateljem. (komitativ)
- Zagreb je glavni grad Hrvatske. (genitiv)
- Dolazim iz Hrvatske. (ablativ)
U engleskom ili talijanskom jeziku još se više apstraktnih padeža razlikuje pomoću prijedloga ili redom riječi:
- John (NOM) gives a book (AK) to Bill (DAT).
- "John daje knjigu Billu."
- Gianni (NOM) ha bevuto un bicchiere (AK) d'acqua (GEN).
- "Gianni je popio čašu vode."
U oba jezika subjekt, u nominativu, stoji ispred glagola, a objekt, u akuzativu, iza njega. U engleskom dativ je izražen prijedlogom to ("u, na, prema"), a u talijanskom genitiv pomoću prijedloga di/d' ("od, iz").
Podjela jezika prema uporabi padeža
Jezici se, s obzirom na to kojim se padežima u njima izražavaju subjekt i objekt dijele na nominativno-akuzativne, ergativne i aktivne.
Ovo je samo jedan aspekt dublje osobine koja se zove morfosintaktički poredak.
Nominativno-akuzativni
Jezici u kojima se na isti način označava subjekt svih glagola, dok se za objekt koristi neki drugi način, nazivaju se nominativno-akuzativnim jezicima. Takav je i hrvatski te gotovo svi europski jezici, ali i većina ostalih jezika svijeta. Padež subjekta tu je uvijek nominativ, a padež objekta akuzativ.
Hrvatski:
- Čovjek (NOM) sjedi.
- Čovjek (NOM) čita knjigu (AK).
- Vidio sam čovjeka (AK).
Engleski:
- A man is sitting.
- A man is reading a book.
- I have seen a man.
Subjekt je u engleskom uvijek ispred, a objekt iza glagola.
Ergativni
U ergativnim jezicima subjekt neprijelaznog glagola stoji u istom padežu kao objekt prijelaznog glagola, tzv. apsolutivu, dok se subjekt prijelaznog glagola označava posebnim padežom, ergativom. Od europskih jezika ergativan je samo baskijski. Ergativni su mnogi azijski, australski te neki drugi jezici.
Baskijski:
- Otsoa etorri da.
- "vuk"-član-APS "doći"-particip "biti"-3sg.prez
- "Vuk je došao."
- Ehiztariak otsoa harrapatu du.
- "lovac"-član-ERG "vuk"-član-APS "uloviti"-part. "imati"-3subj.3obj.prez
- "Lovac je ulovio vuka."
"Vuk" je u prvoj rečenici subjekt, a u drugoj objekt, no uvijek je u apsolutivu (s članom -a- i nultim padežnim nastavkom). "Lovac", subjekt prijelaznog glagola, označen je ergativnim nastavkom -k.
Aktivni
Aktivni jezici česti su u Americi. Glagoli se u tim jezicima dijele na dvije skupine - aktivne i stativne. Aktivni označavaju radnju kojom subjekt sam, svjesno upravlja, primjerice tući ili hodati. Stativni znače uglavnom stanja ili zbivanja te radnje na koje subjekt nema utjecaja, na primjer sjediti, spavati ili bolovati, a često odgovaraju predikatima koji se u europskim jezicima sastoje od pomoćnog glagola biti i pridjeva ili imenica (biti velik, dobar, čovjek...).
Uz aktivne glagole (prijelazne i neprijelazne) ide nominativno-akuzativna sintaktička struktura, dok uz stativne (uglavnom su neprijelazni) ergativna. Padež subjekta aktivnih glagola naziva se agentivom, a padež objekta aktivnih i subjekta stativnih glagola pacijentivom. Evo primjera iz američkog indijanskog jezika lakhota (iz sjuanske jezične porodice):
Aktivni glagoli:
- Wa-hí.
- 1sg.AGT-"doći"
- "Došao sam."
- Na-yá-žin.
- 2sg.AGT-"stajati"
- "Stojiš."
- Ma-khíze.
- (3sg.AGT-)1sg.PAC-"napasti"
- "Napao me je."
- Ni-khíze.
- (3sg.AGT-)2sg.PAC-"napasti"
- "Napao te je."
- 'Ma-ya-khíze.
- 1sg.PAC-2sg.AGT-"napasti"
- "Napao si me."
Subjekt je u ovim rečenicama agens i izražen je agentivnim ličnim afiksima wa- (1. lice), ya- (2. lice) i 0- (3. lice). Objekt je pacijens i označen je pacijentivnim afiksima ma- (1. lice) i ni- (2. lice).
Napomena: Glagol stajati u jeziku lakhota glasi nážin, dakle afiks -ya- u drugom primjeru je infiks, a prvi slog, na, dio je glagolske osnove.
Stativni glagoli:
- Í-ma-púza.
- 1sg.PAC-"biti žedan"
- Žedan sam.
- Ni-wášte.
- 2sg.PAC-"biti dobar"
- Dobar si.
Subjekt glagola ípuza ("biti žedan") i wašté ("biti dobar") označen je pacijentivnim afiksima ma- (1. lice) i ni- (2. lice). Subjekt stativnih glagola u aktivnim se jezicima, dakle, tretira kao pacijens.
U hrvatskom jeziku
U hrvatskom jeziku padeži se odnose na imenice, pridjeve ,brojeve i zamjenice. Padežni odnosi izriču se padežnim nastavcima i naglaskom.
Prema odnosu na druge riječi u rečenici padeži se dijele na:
- nezavisne (samostalne)
- zavisne (kose)
- u standardnom hrvatskom: genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental
Nezavisni padeži služe za imenovanje, nominativ u pripovijedanju, a vokativ u izravnom obraćanju.
Zavisni (kosi) padeži izriču povezanost svoje osnove s drugim riječima u rečenici. Ta povezanost može biti unutarnja, tijesna, uzročna i vrlo potrebna za razumijevanje rečenice, ali može i biti i vanjska i slobodna kako bi se dali dodatni podaci ili neke popratne, slučajne okolnosti.
Padeži u hrvatskom jeziku odgovaraju na pitanja (osim vokativa):
- nominativ tko? što?
- genitiv čiji? (od)koga? (od)čega?
- dativ komu? čemu?
- akuzativ koga? što?
- vokativ (dozivanje) oj!
- lokativ gdje? o komu? o čemu?
- instrumental (s)kim? (s)čim)?
No, prema novom pravopisu od početka školske godine redoslijed je drugačiji:
- nominativ tko? što? (kratica - N)
- akuzativ koga? što? (kratica - A)
- genitiv čiji? (od)koga? (od)čega? (kratica - G)
- dativ komu? čemu? (kratica - D)
- lokativ gdje? o komu? o čemu? (kratica - L)
- instrumental (s)kim? (s)čim)? (kratica - I)
- vokativ (dozivanje) oj! (kratica - V)
Često se i nazivaju brojevima po gore navedenom redoslijedu (prvi padež, drugi padež, itd). Poredak je, zapravo, samo stvar tradicije.
Padež je kao i rod i broj gramatička kategorija koja ima svoje gramatičko značenje, ali nema gramatički izraz i izražava se nastavkom.